• Bebe
• Stvaranje obitelji
• Djeca
• Opće roditeljstvo
• Novorođenčad
• Tinejdžeri
• Mala djeca
• Trudnoća

SAT Čitanje s razumijevanjem: Temeljna načela

SAT Čitanje s razumijevanjem: Temeljna načela

Zašto se vaše razumijevanje poboljšava čitajući manje odlomka

Tri dijela SAT testa čitanja započinju pitanjima dovršavanja rečenice prije odlomaka za čitanje; jedan dio sastoji se od pitanja za čitanje. Da biste bolje razumjeli raspored odlomaka unutar SAT testa čitanja, pogledajmo još jednom njegove tri dijela:

• 25-minutni dio: 8 dovršavanja rečenice i 16 pitanja za čitanje (2 mala spregnuta odlomka, 1 duga odlomak)
• 25-minutni dio: 5 dovršavanja rečenice i 19 pitanja za čitanje (2 mala odlomka, 2 srednje do duga odlomka)
• 20-minutni dio: 6 dovršavanja rečenice i 13 pitanja za čitanje (1 par srednje do duga odlomaka)

Općet, može biti neka varijacija s testa na test, ali možete očekivati ovaj osnovni raspored.

Ovi odlomci su prvenstveno neizmišljeni i pokrivaju širok raspon tema. SAT je uključio odlomke raznolike kao lov na kitove, žene na radnom mjestu, vjerska sloboda, a čak i profesionalno zviježđanje. Osim vokabulara, pitanja za čitanje ne zahtijevaju nikakvo specifično znanje. Sve informacije koje vam trebaju za odgovaranje na pitanja nalaze se u odlomcima.

Odlomci obično izražavaju nečiju točku gledišta u raspravi ili objašnjenju nečega. Za razliku od vrste čitanja fikcije koju radite u engleskom razredu, odlomci zahtijevaju malo ili nijednu "interpretaciju". Umjesto toga, vaš glavni posao je samo pratiti autorov argument ili objašnjenje ili što god, i odgovarati na pitanja o sadržaju ili implikacijama odlomka.

Evo uputa za odlomke za čitanje:

Svaki je odlomak ispod praćen pitanjima o njegovom sadržaju. Odgovorite na pitanja na temelju onoga što je izraženo ili implicirano u svakom odlomku i u bilo kakvom uvodnom materijalu koji može biti dostavljen.

Kao što vidite, ove su upute ravne. One se neće mijenjati, pa ne trošite vrijeme na njihovo ponov노 čitanje tijekom testa.

Kao što sam rekao, SAT čitanje je drugačije

Čitanje izgleda kao vještina koju ste naučili davno, ali SAT čitanje se razlikuje od vrsti obveznog čitanja koju stalno radite u školi ili od vrste čitanja koju radite izvan škole za užitak. Ako čitate SAT odlomak na način na koji čitate udžbenik ili roman za zadatak, bit ćete u velikoj, velikoj nevolji na testu!

Razmotrimo kako i što tipično čitate. Jedan važan aspekt vašeg čitanja jest da uvijek imate pozadinskih informacija o predmetu ili barem kontekst u koji ga možete staviti. Kada čitate, to je ili predmet koji proučavate ili područje ili žanr osobnog interesa. Ako je za razred, knjiga ili članak je u predmetu s kojim ste upoznati, a vaš učitelj je vjerojatno raspravljao o glavnim točkama. Ako čitate za osobnu užitak, vjerojatno ste prilično udobni čak i s teškim materijalom.

Ne podcjenite koliko sve te pozadinske informacije spravljaju put za ono što čitate. I ako zaletite na nešto, nema problema – možete se vratiti i pročitati to koliko god puta je potrebno. Niste u žurbi, tako da možete razmišljati o pročitanom za dodatne uvide. Ako ste i dalje zbunjeni, možete potražiti dodatne reference ili perspektive u drugim resursima ili na internetu. Kratko, za vaše normalno čitanje imate prilično lako.

Sada razmotrimo kako i što ćete čitati na SAT-u. Na SAT odlomku, čitate isječak u nepoznatom području, potpuno odvojen od konteksta koji bi vam pomogao da ga razumijete. Ako ste zbunjeni, tužna tuga: nema bilježaka s časova za referencu za objašnjenje, nema glosara niti indeksa, niti drugog izvornog materijala za objašnjenje. Ako ne razumijete riječ – ups – nema rječnika niti online enciklopedije u koju biste mogli potražiti. Naravno, tu je i faktor vremenskog pritiska. Imate jedva dovoljno vremena da pročitate odlomak jednom i još odgovorite na pitanja, mnogo manje da ga pročitate drugi ili čak treći put kao kod kuće.

I to je samo ono s čim se nosite za jedan odlomak. Čitanje odgovora présenteri vlastiti set čak i težih izazova.

Kako NE čitati SAT odlomak

U redu, recite mi da li vam nešto od sljedećeg zvuči poznato iz vašeg iskustva čitanja SAT odlomka.

Čitate prvi odlomak pažljivo, do kraja prvog odlomka shvaćate da ste malo zbunjeni. Neodustajno, nastavljate (Greška #1). Prođete kroz tekst savjesno, rečenica po rečenici, pokušavajući uzeti što više činjenica. Možda podvlačite ključne riječi ili fraze koje čini važnima. Krete se kroz odlomak uporno, odloženi da steknete što detaljnije razumijevanje (Greška #2).

Potrošili ste prilično vremena na odlomak (Greška #3), pa vas iznenađuje da kada stignete do kraja odlomka, ne razumijete puno teksta i možete se podsjetiti na čak manje. Juhu, ali sada vam je malo vremena – ne možete pročitati cijeli odlomak ponovno – pa pohrtjevate kroz pitanja (Greška #4).

Evo posla. Jednostavno nemate dovoljno vremena da razumijete i zapamtite sve informacije u čak i kratkom SAT odlomku. Kao što smo razgovarali u "SAT: Kako dobiti (ili izgubiti) 30 IQ bodova – Instantno!", vaša kratkotrajna memorija ima vrlo ograničenu kapacitet. Kad se "napuni" s pola tucine činjenica ili ideja – što se vjerojatno dogodi negdje u prvom odlomku – vaša kratkotrajna memorija dosegne preopterećenje i vaša sposobnost mišljanja padne na skoro nula. Ne samo da je stjecanje detaljnog razumijevanja odlomka nemoguće na vremenski ograničenom testu poput SAT-a, nego će pokušaj to samo zbuniti. Osim toga, to vam vrijeme treba za pitanja.

Budući da radite pod iznimno pohištenim uvjetima, sve na što možete nadati se je vrlo opće razumijevanje odlomka. Na sreći, budući da vam višestruki izbor test daje sve odgovore, povrhno razumijevanje odlomka je sve što vam treba za odgovaranje na pitanja. Dakle, ne morate dolaziti do odgovora na pitanje; morate samo prepoznati odgovor među izborima.

Možda ste čuli ili pročitali prijedlog da ne pokušavate čitati odlomak uopće, već idete izravno na pitanja. Ovaj pristup je iznimno loš – osim ako vam je vreme isteklo u posljednjim nekoliko minuta dijela za čitanje.

Pravi izazov dijela za čitanje su pitanja i izbori – ne odlomci

Mislili biste da teškoća na dijelu za čitanje dolazi iz ne razumijevanja o čemu su odlomci. Zapravo, većina izbjegljivih pogrešaka proizišla je iz ne razumijevanja točno što pitanje pita ili što je izbor.

To može izgledati neverovratno. Naposljetku, koliko teško može biti razumjeti jednostavno pitanje ili kratke izbore u usporedbi s razumijevanjem teškog i ponekad dugog odlomka? Zamislite ovako: ako pogrešno pročitate ili protumačite cijelu rečenicu u 900-riječnom odlomku, vaše opće razumijevanje cijelog odlomka vjerojatno neće biti ozbiljno utjecano. Ako pak pogrešno pročitate čak i ključnu riječ kratkog pitanja ili odgovornog izbora, vjerojatno ćete pogriješiti na pitanju.

Kao što smo kratko razgovarali u "SAT: Kako vaš mozak vas može uvući u nevolje" i kako ćete uskoro otkriti sami u sljedećem vježbanju, morate naučiti čitati onaj što izbor zaista govori, umjesto onoga što se čini da govori!

Kraći je odlomak – a neki SAT odlomci mogu biti kraći od 100 riječi – pažljivije ga morate čitati.

Vježba pažljivog čitanja

Dio A: Kako bismo demonstrirali koliko pažljivo morate čitati pojedine izbore, pripremio sam za vas sljedeći jednostavnog rečenični odlomak. Ne pogađajte ovdje; zaista pokušajte izračunati odgovor – nikada više nećete vidjeti odlomak ovako kratak! Uzmite svoje vrijeme, ali ne uzimajte šanse: koristite proces eliminacije da budete sigurni da ste pronašli odgovor. Ako više od jednog izbora izgleda točno, nastavite raditi dok ne nađete razlog za eliminiranje svakog izbora osim odgovora.

Posljednja supernova u naše galaksiji vidljiva s
Zemlje promatrana je samo pet godina prije nego
je dalekovidnik prvi put korišten za nebesku promatranju
1609.

1. Koji od sljedećeg se može zaključiti iz gornjeg odlomka?

1. Dalekovidnici su prvi put korišteni za nebesku promatranju.
2. Od kada su astronomi počeli koristiti dalekovidnike, nisu promatrali nijednu supernovu u našoj galaksiji.
3. Posljednja supernova u našoj galaksiji dogodila se 1604.
4. Supernove se mogu vidjeti s Zemlje golitim okom.
5. Dalekovidnik je izumljen pet godina prije nego se zadnja vidljiva supernova dogodila.

Rasprava o ovoj vježbi naći ćete na sljedećoj stranici.

Odgovori na vježbu pažljivog čitanja

Posljednja supernova u naše galaksiji vidljiva s
Zemlje promatrana je samo pet godina prije nego
je dalekovidnik prvi put korišten za nebesku promatranju
1609.

1. Koji od sljedećeg se može zaključiti iz gornjeg odlomka?

1. Dalekovidnici su prvi put korišteni za nebesku promatranju.
2. Od kada su astronomi počeli koristiti dalekovidnike, nisu promatrali nijednu supernovu u našoj galaksiji.
3. Posljednja supernova u našoj galaksiji dogodila se 1604.
4. Supernove se mogu vidjeti s Zemlje golitim okom.
5. Dalekovidnik je izumljen pet godina prije nego se zadnja vidljiva supernova dogodila.

Rasprava: Ako ste odabrali izbor A – pažljivo – pogrešno ste pročitali odlomak i niste razmotrili sve izbore. Tu piše da su dalekovidnici prvi put korišteni za nebesku promatranju 1609. godine; ne piše da je to bila prva upotreba dalekovidnika.

Ako ste odabrali izbor B – pažljivo – pogrešno ste pročitali odlomak i niste razmotrili sve izbore. Izbor kaže da nijedna supernova nije bila vidljiva s Zemlje, ali astronomi bi mogli promatrati supernove satelitskim dalekovidnicima. Ako niste razmotrili tu mogućnost, i dalje biste trebali proći kroz ostale izbore, jer je izbor D neupitno odgovor bez ikakve potrebe za čitanjem između redaka.

Ako ste odabrali izbor C – pažljivo – pogrešno ste pročitali odlomak i niste razmotrili sve izbore; možda ste pogrešno pročitali i izbor. Izbor se odnosi na kada su se supernove dogodile, dok se odlomak odnosi na kada su promatrane. Osim toga, nemoguće bi bilo za nas da znamo dovoljno o našoj galaksiji da kažemo kada se posljednja supernova dogodila.

Ako ste odabrali izbor D, ispravno ste koristili proces eliminacije i pronašli odgovor. Čestitamo, to je bio prevarantsko teško pitanje. Ako je posljednja supernova promatrana pet godina prije nego su dalekovidnici korišteni za istraživanje noćnog neba, onda je jasno da su supernove bile vidljive golitim okom.

Ako ste odabrali izbor E – pažljivo – pogrešno ste pročitali odlomak i izbor. Odlomak ne kaže kada je dalekovidnik izumljen, samo kada je prvi put korišten za astronomske svrhe. Vidjeti i raspravu za izbor C, slična greška. Primijetite takoder da se izbor odnosi na posljednju vidljivu supernovu, a odlomak na supernove u našoj galaksiji, vrlo velika razlika.

Dio B:

Da bismo još jednom naglasili koliko je važno potrošiti vrijeme na pažljivo čitanje izbora, pokušajte se na pitanje ispod. Ovaj je odlomak duljine jednih kraćih odlomaka na pravom SAT-u.

Zdravstveni sustav naroda zahtijeva neprekidnu
snagu novog krvi od donora da bi dopunio svoje
zalihe. Zamrzavanje krvi za dugotrajno skladištenje
je osjetljiv, skup i vremenski zahtjevan proces;
osim toga, mnogi liječnici vjeruju da je rezultirajući
proizvod nepouzdan. Kad se skladišti u otopini
plazme i hranjive dektroze (šećer), svježe crvene
stanice krvi mogu preživjeti i ostati životosposobne za
transfuziju samo šest tjedana.

2. Gornji odlomak sugerira koje od sljedećeg?

1. Moraju se stvoriti dodatni objekti za pripremu i skladištenje krvi za buduće transfuzije.
2. Bez posebnih postupaka skladištenja, crvene stanice krvi ne mogu dugo postojati izvan ljudskog tijela.
3. Javnost bi se trebala često podsjećati na potrebu darivanja krvi, a ne samo pozivati u vrijeme krize.
4. Narodne zalihe krvi su opasno niske i trebaju hitnu infuziju darivanja.
5. Narodne zalihe krvi se iscrpljuju u prosjeku jednom na šest tjedana.

Provjerite svoj odgovor na sljedećoj stranici.

Ne budi odveden ako ste pronašli ovu vježbu teškom. Dizajnirao sam je da naglasim kako je lako prevariti se očitom jednostavnošću čak i nekoliko riječi, i da demonstriram zašto morate usporiti na pitanjima a ne na odlomku.

Odgovori na dio B

Zdravstveni sustav naroda zahtijeva neprekidnu
snagu novog krvi od donora da bi dopunio svoje
zalihe. Zamrzavanje krvi za dugotrajno skladištenje
je osjetljiv, skup i vremenski zahtjevan proces;
osim toga, mnogi liječnici vjeruju da je rezultirajući
proizvod nepouzdan. Kad se skladišti u otopini
plazme i hranjive dektroze (šećer), svježe crvene
stanice krvi mogu preživjeti i ostati životosposobne za
transfuziju samo šest tjedana.

2. Gornji odlomak sugerira koje od sljedećeg?

1. Moraju se stvoriti dodatni objekti za pripremu i skladištenje krvi za buduće transfuzije.
2. Bez posebnih postupaka skladištenja, crvene stanice krvi ne mogu dugo postojati izvan ljudskog tijela.
3. Javnost bi se trebala često podsjećati na potrebu darivanja krvi, a ne samo pozivati u vrijeme krize.
4. Narodne zalihe krvi su opasno niske i trebaju hitnu infuziju darivanja.
5. Narodne zalihe krvi se iscrpljuju u prosjeku jednom na šest tjedana.

Ako ste odabrali izbor A – pažljivo – pogrešno ste pročitali odlomak i niste razmotrili sve izbore. Ništa se nije reklo o potrebi za dodatnim skladišnim objektima. Novi objekti bi bili malo korisni ako se krvna zaliha ne dopunjava neprekidno.

Ako ste odabrali izbor B – pažljivo – pogrešno ste pročitali izbor i niste razmotrili sve izbore. Odlomak kaže da krv ne može dugo preživjeti; odlomak ne kaže da krv prestaje postojati. Zapravo, zdrav razum govori nam da krv postoji dugo (pomislite na krvnu mrlju), iako krv ne bi dugo ostala životosposobna za transfuzije.

Ako ste odabrali izbor C, ispravno ste koristili proces eliminacije i pronašli odgovor. Čestitamo, to je bio također prevarantsko teško pitanje. Ako krv ostaje životosposobna za transfuziju ograničeno vrijeme, onda javnost mora neprekidno dopunjavati zalihe krvi.

Ako ste odabrali izbor D – pažljivo – pogrešno ste pročitali odlomak. Prva rečenica kaže da narod zahtijeva neprekidnu snagu novog krvi; odlomak ne kaže da je trenutna zaliha nedovoljna.

Ako ste odabrali izbor E – pažljivo – pogrešno ste pročitali odlomak. Odlomak je rekao da krv u otopini ostaje životosposobna samo šest tjedana. Zaliha krvi bi bila iscrpljena za šest tjedana od danas samo ako se ne bi donirala nova krv.

Poboljšajte svoj rezultat odučenjem starih navika i usvajanjem novih

Znamete da da biste promijenili svoj rezultat morate promijeniti način na koji pristupate testu. Promjena načina pristupa odlomcima za čitanje vjerojatno će biti teža nego promjena pristupa dovršavanju rečenica. Vaše navike čitanja su se formirale u zadnjih deset ili više godina, i vjerojatno su vam dobro poslužile u školi. Te iste navike, međutim, ne primjenjuju se na zahtjeve SAT testa čitanja. Ipak, vježbajući nove tehnike u ovom i sljedećem poglavlju, možete razviti nove navike čitanja za SAT.

Ako već postižete visok rezultat na pitanjima za čitanje – recimo, jedna ili dvije pogreške na cijelom testu, pod vremenskim uvjetima – ne mijenjajte svoj opći pristup; on jasno radi za vas. Ipak, tehnike u ovom članku mogu se dodati vašem repertoaru. Dok ne postižete dosljedno savršen ili skoro savršen rezultat na pitanjima za čitanje, trebali biste usvojiti ove nove tehnike.

Ponovite za mnom: Brzo kroz odlomak, sporo kroz pitanja

Većina studenata troši puno više vremena na odlomcima nego bi trebali, ne ostavljajući dovoljno vremena za pitanja. Ključ je proći kroz vaše početno čitanje odlomka što brže kako biste imali dovoljno vremena da pažljivo prođete kroz pitanja. Kako odgovarate na pitanja, bit ćete morali ponovo pročitati odlomak svaki put da biste verificirali detalj ili učinili točku jasnom, ali vaše početno čitanje odlomka bi trebalo biti brzo.

Vaš cilj je pročitati odlomak brzo za jednu ili dvije ključne ideje, zatim čitati pitanja i izbore vrlo, vrlo sporo! Ako imate osam minuta za srednje dugačak (500-riječni) odlomak praćen šesti pitanjima, trebali biste pokušati proći kroz odlomak u dvije minute ili manje kako biste imali šest minuta za pitanja. Kao pravilo, odredite tempo tako da imate najmanje minutu u prosjeku za svako pitanje. Ako vam uopće treba više vremena za čitanje odlomka ili analizu i odgovaranje na pitanja, morat ćete ostaviti neka prazna mjesta.

Govorit ćemo o ostavljanju praznina kasnije. Ključna točka ovdje je prepoznati važnost ubrzavanja na odlomku i usporavanja na pitanjima.

Kao što sam ranije rekao, kraći je odlomak, pažljivije ga morate čitati. Zapravo, možda ćete paradoksalno trebati potrošiti više vremena čitajući 150-riječni, jedno-odlomni odlomak nego ćete za čitanje 450-riječnog, tri-odlomnog odlomka.

Naš pristup odlomcima u kratkoj

Budući da je vaš konačni cilj odgovoriti na pitanja, željet ćete potrošiti što manje vremena na odlomku i što više na samim pitanjima. Evo u kratkoj naš opći pristup čitanju odlomka i odgovaranju na njegova pitanja:

• Korak 1: Čitajte odlomak sporo dok ne stignete do njegove glavne ideje, zatim trčite kroz ostatak odlomka što brže možete.
• Korak 2: Koliko god je moguće, natjerajte sebe da pregledate specifične činjenice i detalje.
• Korak 3: Odlomak može imati sekundarnu ideju, ali vaš primarni cilj je dobiti pregled organizacije odlomka (osnovni način na koji svaki odlomak razvija glavnu ideju).
• Korak 4: Stignite do pitanja što brže možete i siječite se kroz izbore koristeći agresivni proces eliminacije. Često se vratite u odlomak da biste verificirali detalje.

To je sve. Morat ćemo malo modificirati ovaj pristup za određene tipove odlomaka, no ta četiri koraka čine temelji moćne metode za odgovaranje na pitanja za čitanje što brže i točnije možemo.

Prije nego vas bačim u duboko more dajući vam punodužni SAT odlomak i njegova pitanja, želim razgovarati o prvi dva koraka gore.

Korak 1: Čitajte sporo dok ne identificirate autorovu glavnu ideju

Nema sumnje, na SAT-u nemate dovoljno vremena da čitate odlomke pošasto. Morat ćete se natjerati da čitate odlomke brže nego biste htjeli.

Sada, kad kažem da ćete morati čitati brzo, ne mislim da biste trebali pokušati pročutati cijeli odlomak istom brzinom. Iznenadno, vještiti čitatelji zapravo čitaju sporije od nevještitih čitatelja na nekoliko važnih ideja, a vještiti čitatelji nadoknađu gubljeno vrijeme čiteći mnogo brže preko veće mase manje važnih detalja. To je malo poput vožnje auta za trke: znanje kada morate usporiti na opasnim zakretima, a zatim pustiti auto na pravcima.

Fokusirajte se posebno na četiri ključne rečenice svakog odlomka

Bez obzira na predmet, glavna ideja SAT odlomaka za čitanje gotovo uvijek se nalazi na jednom od četiri ključna mjesta. Vjerojatno ste upoznati s pojmom "tematskih rečenica", a taj koncept nam je također koristan. Prva i zadnja rečenica svakog odlomka imaju tendenciju sažimati sadržaj odlomka. Za odlomak u cjelini, međutim, gdje smo vjerojatni naći glavnu ideju?

Glavna ideja odlomka vjerojatno će se nalaziti u prvoj ili zadnjoj rečenici prvog odlomka, ili u prvoj rečenici drugog odlomka. Glavna ideja odlomka se često ponavlja u zadnjoj rečenici odlomka.

Dakle, do trenutka kad stignete do prve rečenice drugog odlomka, trebali biste već znati glavnu ideju odlomka, i biti spremni dramatično ubrzati tempo čitanja.

Budite apsolutno sigurni da razlikujete autorovo mišljenje od onoga što "ostali ljudi" misle – konvencionalnu mudrost

Jedna od opasnosti u pronalaženju autorove glavne ideje jest da, na SAT-u, odlomci često ne započinju s autorovim uvjerenjem, već s onim što drugi ljudi misle, poznato i kao konvencionalna mudrost. Mnogi odlomci na vašem SAT-u neće biti strogo činjenični odlomci, već ćete biti "mišljenja" odlomci. Autor obično predstavlja svoje mišljenje na temu, a zatim ga podupire. Prije nego autor predstavlja svoj ili njezin pogled, on obično predstavlja konvencionalnu mudrost, ili "druga stranu" pitanja.

Zamislite: ako se autor slaže s onim što drugi ljudi misle, kakva bi bila svrha pisanja odlomka? Na SAT-u nikada nećete naći odlomak koji počinje s rečenicom poput sljedećeg: "Većina povjesničara tehnologije vjeruje da je mehanizam diferencijalnih zupčanika relativno modern – a ej, mislim da su u pravu." Autor neće nužno u potpunosti neslagati s konvencionalnom mudrošću, ali njegov pogled bit će drugačiji.

Morate čitati pažljivo – posebno prvi odlomak – jer je lako zamijeniti konvencionalnu mudrost s autorovom perspektivom, posebno kada autor ide naprijed-natrag između njih dvaju kako odlomak napreduje.

Autor će obično uvesti drugu stranu s općim izjavom pridruženom velikoj skupini (znanstvenici, povjesničari, kritičari, umjetnici, odgojitelji, filozofi, rock glazbenici). Evo ilustracija fraza koje otkrivaju da autor samo artikulira zajedničko mišljenje koje će on ili ona u nekom smislu proturječiti: "široko se misli", "uobičajeno se vjeruje", "često se tvardi", "ranije se spekuliralo", "jedan pristup", "nekima se čini".

Opet, ne osjećajte da morate zapamtiti ovaj popis. S malo vježbe bit ćete moći trenutno prepoznati je li autor govori za sebe ili "drugu stranu".

Zametan je da autor može artikulirati konvencionalnu mudrost ne jasno ukazujući da to radi. Pročitajte sljedeći odlomak pažljivo i vidite možete li odrediti u kojim rečenicama autor raspravlja svoj ili njezin pogled i u kojim onima druga strana:

Uobičajeno se pretpostavlja da vlajino osiguranje
banovnih depozita čini ih sigurnijima. Ako
banka na neki način propadne ulažući klijentske
depozite u rizične kredite koji nisu otplaćeni,
vlada će nadoknaditi izgubljene sredstva. Tako
uspokojeni, javnost neće naći se u zagrljaju
financijske panike i stvoriti "trčanje" na
banku za zahtjev povratka svog novca poput
onoga što se dogodilo tijekom Velike depresije 1930-ih.

Ironiчно, međutim, percepcija ovog
"zaštitnog mjera" potiče banke da odobre
znatno rizičnije kredite nego bi inače, time
povećavajući vjerojatnost katastrofalnih
bankovnih propasti. U konačnici, osiguranje
banovnih depozita može podkopati umjesto
jačati javno povjerenje u naše financijske
institucije.

1. Koja od sljedećeg je glavna ideja ovog odlomka?

1. Vladino osiguravanje banovnih depozita može imati neplanirane posljedice.
2. Financijske panike i trčanje na banke nisu vjerojatne u budućnosti budući da su bankovni depoziti osigurani.
3. Kada bi vlada poduzela odgovarajuće korake, Velika depresija bi mogla biti spriječena.
4. Vlada bi trebala poduzeti veće korake za osiguranje klijentskih depozita.
5. Banke ne bi trebale stavljati klijentske depozite u rizik davanjem kredita koji možda neće biti otplaćeni.

Rasprava: Fraza "uobičajeno se pretpostavlja" u prvoj rečenici nas upozorava da autor raspravlja konvencionalnu mudrost. Druga i treća rečenica su elaboracije uobičajenog pogleda, ne izjave autorovog stanovišta. Onaj što autor zapravo kaže u prvim tri rečenice je ovo:

Uobičajeno se pretpostavlja da vlajino osiguranje
banovnih depozita čini ih sigurnijima. Pretpostavlja se
da ako banka na neki način propadne ulažući klijentske
depozite u rizične kredite koji nisu otplaćeni,
vlada će nadoknaditi izgubljene sredstva. Pretpostavlja se
da tako uspokojeni, javnost neće naći se u zagrljaju
financijske panike i stvoriti "trčanje" na banku za
zahtjev povratka svog novca kao što se dogodilo
tijekom Velike depresije.

Umetnuo sam fraze (kurzivom) da bi ujasnio da autor artikulira onaj što drugi ljudi misle. To nije do četvrte rečenice – ključ je riječ međutim – da autor nam kaže što on ili ona misli. Odgovor je izbor A.

Dakle opet: čitajte sporo i pažljivo dok ne ugodite autorovu točku gledišta. Ako niste jasni o kojoj strani – autorovoj ili druge – se radi kako čitate odlomak, izgubit ćete nit autora argumenta.

Ako odlomak počinje s konvencionalnom mudrošću, autorova glavna ideja najvjerojatnije će se nalaziti ili u zadnjoj rečenici prvog odlomka ili u prvoj rečenici drugog odlomka. Ta rečenica će obično sadržavati riječ za preokret smjera poput ali, iako, ili međutim.

Prvi odlomak će se otvoriti na jedan od tri načina

Mislili biste da SAT odlomci mogu imati stotine mogućih otvaranja. Neverovratno, međutim, možete računati na jednu od tri varijacije za prvu rečenicu bilo kojeg SAT odlomka. Po redu vjerojatnosti, evo tri mogućnosti za prvu rečenicu svakog SAT odlomka:

Varijacija otvaranja #1: Prva rečenica će postaviti konvencionalnu mudrost. Vi već znate da ako je to slučaj, glavna ideja gotovo sigurno će se pojaviti u zadnjoj rečenici prvog odlomka ili u prvoj rečenici drugog odlomka.

Varijacija otvaranja #2: Prva rečenica će biti uvodna izjava koja daje pozadinu temi. Glavna ideja će se dogoditi bilo gdje u prvom odlomku, vjerojatno u zadnjoj rečenici. Ako se postavi pitanje u prvom odlomku, glavna ideja će biti odgovor na to pitanje.

Varijacija otvaranja #3: Prva rečenica će artikulirati autorovu glavnu ideju. Ostali prvi odlomak nastavit će elaborirati tu ideju. Ponekad autor zatim kontrastira svoju glavnu ideju s konvencionalnom mudrošću prije nego se vrati da razvije svoju ideju s detaljima i primjerima.

Kad ste "uhvatili" uvodni odlomak i autorovu glavnu ideju, imat ćete puno lakše vrijeme pratiti ostatak odlomka kako se razvila.

Ako ste zbunjeni do kraja prvog odlomka – STANITE!

Ponekad ćete naići na odlomak toliko tešak – ili loše napisan – da ste zbunjeni daleko prije nego stignete do drugog odlomka. Možda mislite da ako nastavite čitati, prije ili kasnije odlomak će početi davati smisal. Nažalost, ono što se obično događa jest da postajete još više zbunjeni.

Apsolutno je ključno da savladate glavnu ideju odlomka. Dok ne učinite to, detalji neće imati puno, ako bilo kakav, smisal. Budući da autor često sažima svoj ili njezin punkt u zadnje jedne ili dvije rečenice odlomka, idite izravno na zadnji odlomak. Pažljivim čitanjem zadnjih nekoliko redaka, trebali biste dobiti puno bolji uvid u autorovu glavnu ideju.

Ako ne razumijete prvi odlomak, odmah preskočite na zadnji odlomak i pažljivo pročitajte zadnju rečenicu. Kad ste jednom "uhvatili" glavnu ideju, vratite se na prvi odlomak i nastavite s ostatkom odlomka. Sada tekst bi trebao davati puno više smisla.

Korak 2: Kad ste jednom identificirali glavnu ideju, ubrzajte i natjerajte sebe da ignorirate detalje

Nema pitanja, pregledavanje odlomka pod vremenskim pritiskom je neugodno i ponekad prilično strašno. (Kao i mnoge druge stvari o polaganju SAT-a, najbolji način je često najstrašniji – da ne bi bio strašan, mnogo više studenata bi postiglo izvanredne rezultate, kako smo razgovarali u "Znati što učiniti na SAT-u – i moći to učiniti").

Dakle, morate se natrenirati da ne obracate pažnju na detalje, jer vaša prirodna naginjenost bit će da pokušate upiti što više, i vjerojatno podvlačite materijal koji ne možete upiti.

Velika greška. Kao što smo dugo razgovarali, vaša kratkotrajna memorija može nositi samo toliko prije nego se preoptereti i prekratiti vašu sposobnost mišljanja. Čak i to, tipičan odlomak na SAT-u sadrži desetine ako ne stotine činjenica – a broj činjeničnih pitanja na odlomku bit će najviše osam. Drugim riječima, većina činjenica u SAT odlomku je potpuno nevezana uz bilo koje pitanja na koja morate odgovoriti. Zapamtite, također, da kada stignete do pitanja, uvijek možete pogledati natrag u odlomak da biste pronašli bilo koju činjenicu ili detalj koji trebate verificirati.

Korisna mentalna postavka za usvajanje jest misliti na čitanje SAT odlomka na isti način na koji biste slušali dugovječnog prijatelja koji bla bla i bla dok ne želite ikkakva "Mogli biste molim vas doći do točke?!"

Važne činjenice i sekundarne ideje često se nalaze u rečenicama koje sadrže riječi za preokret smjera. Daleko najčešća takva riječ na SAT-u je ali. Ostale riječi uključuju iako, osim, međutim, makar, i još. Kad god vidite jednu od tih riječi u odlomaku, okružite riječ – ta rečenica može doći u prilog kad stignete do pitanja.

Podvlačite čitajući štedljivo, ako uopće

Znamete da se gubite u detaljima ako se našli podvlačeći svaku drugu frazu ili rečenicu. To su upravo stvari koje zaglavljavaju vašu kratkotrajnu memoriju i zaglavljavaju vaš mozak. Ako vam podvlačenje pomaže da se fokusirate dok čitate, u redu – ali pokušajte držati to na minimumu. I što god radite, ne trošite vrijeme pitate li se trebali biste nešto podvući ili ne. Sat tiče. Podvucite to ili ne, ali nastavite kretati.

Uzdahnite duboko sad – bacam vas u duboko more

Detaljnije ćemo ispitati naš osnovni pristup uskoro. Prije nego to učinimo, želim da završite sljedeću vježbu. Sljedeći je odlomak tipičan za predmet i vrstu pitanja koje možete očekivati na SAT-u. Imat ćete 12 minuta da pročitate odlomak i odgovorite na pitanja. Odlomak je dugačak, i srednje do teške težine. Duži odlomci na SAT-u sadrže više detalja nego kraći odlomci, ali rijetko sadrže više ideja.

Duži SAT odlomci mogu biti prethodni kratkim kursivnim uvodom. Ova dvije ili tri rečenice prefacsa sadrže pozadinske informacije o autoru ili odlomku da bi postavio isječak u kontekst za vas.

Možda ćete biti iskušeni da preskočite uvod odlomka "da uštedite vrijeme". Ne. Nijedno pitanje neće biti postavljeno o uvodu, ali možete ga pregledati u nekoliko sekundi i pozadina koju pruža može vam dati koristan uvid.

Vježba s uzorkom odlomka: 12 minuta

Da biste dobili maksimum iz ovog poglavlja, važno je da cijenite teškoće čitanja na SAT-u. Da biste doživjeli te teškoće, morate odvojiti neko vrijeme i završiti sljedeću vježbu za stolom kako biste na pravom ispitu. I ne, to nije ista stvar da radite ovu vježbu čitajući udobno u krevetu slušajući neke MP3 pjesme koje ste preuzeli.

Ovaj je odlomak malo teži od prosjeka, iako su neka pitanja prilično teška. Napravite najbolje što možete; vi se samo zagrijavate za tehnike čitanja.

Održite vrijeme koristeći OmniProctor.

Sljedeći je isječak iz knjige Umberta Eca, međunarodno priznatog učenjaka i plodnog talijanskog autora (neizmišljeno kao i bestseller fikcije).

(5) Često osjećam iritaciju kad čitam eseje o
teoriji prijevodila koje, iako su biserne i prozorna,
ne daju dovoljno primjera. Mislim da prevoditelji
trebali barem imati jedno od sljedećih iskustava
(10) tijekom života: prevođenje, provjera i uređivanje
prijevoda, ili biti preveden i raditi u bliskoj suradnji
s svojim prevoditeljima. Kao urednik, radio sam
dvadeset godina u nakladničkoj kući. Kao prevoditelj,
napravio sam samo dva prijevoda tudjeg djela,
(15) što mi je uzelo mnogo godina razmišljanja i teškog
rada. Kao autor, gotovo sam uvijek
suradio s svojim prevoditeljima, iskustvo
koje je počelo s mojim ranim esejima i postalo
sve intenzivnije s mojim četiri romana. Bez obzira
(20) na činjenicu da neki filozofi ili lingvisti tvrde da nema pravila za odlučivanje je li jedan prijevod bolji od drugog, svakodnevna aktivnost u nakladničkoj kući nam говори да je lako utvrditi da je prijevod pogrešan i zaslužuje
(25) teško uređivanje; možda je to samo pitanje
zdravog razuma, ali zdrav razum mora biti poštovan.

Pretpostavimo da u romanu lik kaže,
"Samo me vučeš za nogu." Da bi se takav

(30) idiom u talijanskom preveo stai solo tirandomi la gamba ili
tu stai menandomi per la gamba bio bi doslovno
točno, ali prevari. Na talijanskom, treba reći
mi stai prendendo per il naso, time zamjenjujući
englesku nogu s talijanskom nosom. Ako se doslovno
(35) prevede, engleski izraz, apsolutno neobičan u
talijanskom, čitaoca bi navukao da zaključi
da lik (kao i autor) izmišlja provociranu retoričku
figuru; što je u potpunosti prevari, jer u engleskom
(40) izraz je jednostavno idiom. Odabirom "nosa" umjesto
"noge", prevoditelj stavlja talijanskog čitatelja u
istu situaciju kao originalni engleski. Dakle,
samo doslovno nebiti veran, prevoditelj može
(45) uspjeti biti zaista veran izvornom tekstu.
To je poput ponavljanja svetog Jeronima*, zaštitnika
prevoditelja, da u prevođenju ne bi trebalo prevesti
verbum e verbo sed sensum exprimere de
sensu (smisao za smisao, a ne riječ za riječ),
iako pojam pravog smisla teksta
(50) može podrazumijevati neke dvosmislenosti.

Tijekom mojih iskustava kao prevedenog
autora, uvijek sam bio razdvojen između potrebe
za prijevodom koji je poštivao moje namjere
i uzbuđujućim otkrićem da moj tekst može izvući

(55) neočekivane interpretacije i na neki način
biti poboljšan kad se ponovno utjelovio u drugi
jezik. Što želim naglasiti jest da mnogi pojmovi
koji cirkuliraju u prijevodnim studijama (poput
adekvátnosti, ekvivalencije, vernosti) mogu se također
(60) razmotriti s točke gledišta pregovora.
Pregovor je proces koji, kako bi se nešto dobilo,
svaka strana odriče nečeg drugog, i na kraju svi
osećaju zadovoljstvo jer se ne može imati sve.
(65) Između čisto teoretskog argumenta da, budući da
su jezici drugačije strukturirani, prijevod je nemogući,
i zdraveg razuma priznanja da ljudi, naposljetku,
prevodе i razumiju jedni druge, čini mi se da ideja
(70) prijevodila kao procesa pregovora između autora i teksta, između autora i čitatelja, kao i između strukture dva jezika i enciklopedija dviju kultura jedini je koji odgovara našem iskustvu.

* Katolički munk i učenjak (342-420) koji je preveo Staru zavjet iz starog hebrejskog u tadašnji latinski

1. U redcima 3–8 ("Mislim da prevoditelji . . . prevoditelji."), autor izražava mišljenje da prevoditelji
1. trebali bi imati praktično iskustvo u svom području
2. trebali bi imati otvoren um o mišljenjima drugih
3. su biserni i prozorni, ako malo akademski
4. trebali bi biti manje zabrinuti teorijama prijevodila
5. trebali bi imati više od jednog diplome, idealno u različitim poljima
2. U redcima 8–15 ("Kao urednik . . . romanima."), autor
1. prikazuje opseg svoje erudicije na više tema
2. otkriva sukobljene stavove o radu prevoditelja
3. elaborira izvor svoje iritacije s teorijama prijevodila
4. sažima širinu svog pozadinskog i perspektiva na predmet
5. ispovijeda da li nedostaje akademskih kvalifikacija tipičnih učenjaka prijevodila
3. U redcima 25–28 ("Da bi se takav . . . prevari."), autor kaže da bi bilo prevari tako prevesti englesku izjavu jer
1. na talijanskom postoje dva jednako valjana načina prevesti riječi
2. doslovni prijevod ne bi imao isti smisao
3. engleski lik ne bi govorio na talijanskom
4. na talijanskom nema ekvivalentnog idioma
5. talijanski prijevodi koriste mnogo više riječi nego originalna verzija
4. U retku 34, "figura" najbliže znači
1. tijelo
2. misao
3. slika
4. lik
5. izraz
5. U redcima 38–40 ("Dakle, samo doslovno . . . tekst."), autor
1. postavlja pitanje
2. korištenje idioma
3. postavlja paradoks
4. dokazuje teoriju
5. uvodi metaforu
6. U odnosu na "dvousmjenosti" (retak 46), autor
1. priznaje da dva prevoditelja mogu vrlo dobro razlikovati u njihovom određivanju smisla teksta
2. upozorava da riječi često mogu imati više od jednog značenja
3. kritike prevoditelje koji nude samo jednu verziju djela
4. odbacuje zdravi razum da su doslovni prijevodi neucinkoviti
5. predviđa mogući prigovor da prijevodi ne mogu biti toliko jasni kao originalno djelo
7. Kakav je autorov pogled na pojmove spomenute u redcima 53–56?
Ovi pojmovi nisu korisni u razumijevanju procesa prijevodila
1. Ovi pojmovi su teoretski, i odnose se na stvari koje zapravo ne postoje
2. Ovi pojmovi ne odražavaju adekvatno kompromise koje prevoditelji moraju zbrinuti u praksi
3. Ovi pojmovi su zastarjeli, i trebali bi biti zamijenjeni novim
4. Ovi pojmovi nepotrebno iskrivljavaju značenje prijevoda
8. Može se zaključiti da autor pominje "enciklopedije" (retak 69) umjesto rječnika jer, za razliku od rječnika, enciklopedije
1. su često revidirane, čineći ih ažurnijim
2. su zbirke doprinosa individualnih stručnjaka u mnogim poljima
3. ne sadrže doslovne definicije riječi, čineći ih pouzdanijim
4. sadrže unakrsne reference, omogućavajući prevoditeljima laku usporedbu
5. sadrže kulturne kontekste i konotacije originalnog i novog jezika
9. Na temelju odlomka u cjelini, autorov pristup prijevodu, u kontrastu s onim teoretskih učenjaka prijevodila, najbolje se može karakterizirati kao
1. pljačkački
2. netrajiv
3. doslovni
4. pragmatičan
5. retorički

Odgovore na ova pitanja ćete naći na sljedećoj stranici.

Odgovori na vježbu s uzorkom odlomka

1. U redcima 3–8 ("Mislim da prevoditelji . . . prevoditelji.") autor izražava mišljenje da prevoditelji
1. trebali bi imati praktično iskustvo u svom području
2. trebali bi imati otvoren um o mišljenjima drugih
3. su biserni i prozorni, ako malo akademski
4. trebali bi biti manje zabrinuti teorijama prijevodila
5. trebali bi imati više od jednog diplome, idealno u različitim poljima

Rasprava: To je bio lagano pitanje. Neki studenti biraju izbor B. Naravno, svatko bi trebao imati otvoren um o mišljenjima drugih; nažalost, to je uzalud u pogledu točke koju autor radi u tim redcima.

2. U redcima 8–15 ("Kao urednik . . . romanima."), autor
1. prikazuje opseg svoje erudicije na više tema
2. otkriva sukobljene stavove o radu prevoditelja
3. elaborira izvor svoje iritacije s teorijama prijevodila
4. sažima širinu svog pozadinskog i perspektiva na predmet
5. ispovijeda da li nedostaje akademskih kvalifikacija tipičnih učenjaka prijevodila

Rasprava: To je bio prilično lagano pitanje. Neki studenti biraju izbor B, ali autor ne kaže niti implicira da ima sukobljene stavove o prijevodu. Razmislite zašto autor spominje svoje pozadinsko. On započinje odlomak nagovaranjem učenjaka prijevodila za to da nemaju nikakvo praktično iskustvo u prevođenju (predmet pitanja 1). On navodi svoje pozadinsko, dakle, da pokaže da ima puno iskustva prevođenja.

3. U redcima 25–28 ("Da bi se takav . . . prevari.") autor kaže da bi bilo prevari tako prevesti englesku izjavu jer
1. na talijanskom postoje dva jednako valjna načina prevesti riječi
2. doslovni prijevod ne bi imao isti smisao
3. engleski lik ne bi govorio na talijanskom
4. na talijanskom nema ekvivalentnog idioma
5. talijanski prijevodi koriste mnogo više riječi nego originalna verzija

Rasprava: To je bio prilično lagano pitanje. Neki studenti biraju izbor A što je točna izjava, ali koja ne odgovara na pitanje!

4. U retku 34, "figura" najbliže znači
1. tijelo
2. misao
3. slika
4. lik
5. izraz

Rasprava: To je bio srednje teško pitanje, iako mnogi studenti zapadaju u zamku izbora C. Ako pretvorimo pitanje u dovršavanje rečenice, s riječju "figura" kao prazninama, odgovor postaje prilično ocit. Ako se vratimo na odlomak – što biste trebali činiti koliko god je potrebno, posebno na ovakvom tipu pitanja – vidimo da autor spominje "izmišljanje . . . figure." Postoji samo jedan izbor koji se može izmisiniti: izraz.

5. U redcima 38–40 ("Dakle, samo doslovno . . . tekst."), autor
1. postavlja pitanje
2. korištenje idioma
3. postavlja paradoks
4. dokazuje teoriju
5. uvodi metaforu

Rasprava: To je bio iznimno teško pitanje. Neki studenti biraju izbor A, ali autor ne postavlja nikakva pitanja s tom izjavom (iako se naravno bilo što tko kaže može postaviti pitanje u nečijem umu). Mnogi studenti biraju izbor D, ali je taj izbor previđe ekstreman. Autor bilo kojeg odlomka može argumentirati svoj ili njezin pogled, ali on ili ona ne može dokazati. Čak i ako odgovor sadrži umjereno tešku riječ – paradoks – studenti koji rigorozno koriste proces eliminacije mogu identificirati odgovor čak i ne znajući značenje odgovora. (Paradoks je izgledno proturječiva izjava koja zapravo može biti točna; samoproturječiva no moguće točna izjava.)

6. U odnosu na "dvousmjenosti" (retak 46), autor
1. priznaje da dva prevoditelja mogu vrlo dobro razlikovati u njihovom određivanju smisla teksta
2. upozorava da riječi često mogu imati više od jednog značenja
3. kritike prevoditelje koji nude samo jednu verziju djela
4. odbacuje zdravi razum da su doslovni prijevodi neucinkoviti
5. predviđa mogući prigovor da prijevodi ne mogu biti toliko jasni kao originalno djelo

Rasprava: To je bio teško pitanje. Neki studenti su bili privučeni izborima A i B. Izbor A je previđe ekstreman. Autor ne kaže da ti izbori nisu korisni; ako bi to rekao, rekao bi da ih trebaju u potpunosti odbiti. Izbor B je netočan jer iako su pojmovi sami teoretski, oni se odnose na aspekte procesa prijevodila koji postoje.

7. Može se zaključiti da autor pominje "enciklopedije" (retak 69) umjesto rječnika jer, za razliku od rječnika, enciklopedije
1. su često revidirane, čineći ih ažurnijim
2. su zbirke doprinosa individualnih stručnjaka u mnogim poljima
3. ne sadrže doslovne definicije riječi, čineći ih pouzdanijim
4. sadrže unakrsne reference, omogućavajući prevoditeljima laku usporedbu
5. sadrže kulturne kontekste i konotacije originalnog i novog jezika

Rasprava: To je bio prilično teško pitanje. Neki studenti biraju izbor B, ali iako je taj izbor točan, ne odgovara na pitanje! Mnogi studenti biraju izbor C – možda zato što su privučeni riječi "doslovni" u tom izboru – ali C je netočan na najmanje dvije razloge. Prvo, enciklopedije sadrže doslovne definicije riječi. Drugo, taj izbor promašuje točku odlomka, koja je da prevoditelji moraju razmotriti brojne aspekte originalnog i novog jezika. Enciklopedije su vjerojatnije da sadrže različite perspektive nego rječnici, koji su prvenstveno ograničeni na definicije.

8. Na temelju odlomka u cjelini, autorov pristup prijevodu, u kontrastu s onim teoretskih učenjaka prijevodila, najbolje se može karakterizirati kao
1. pljačkački
2. netrajiv
3. doslovni
4. pragmatičan
5. retorički

Rasprava: Teške vokabularne riječi u izborima činile su ovo prilično teškim pitanjem. Izbor C je vjerojatno bio najlakši za eliminaciju jer se autor argumentirao protiv doslovnih prijevoda. Ako niste bili sigurni definicija ostalih izbora, i dalje biste trebali pogoditi među njima. Zapamtite da svaka praznina koju ostavite smanjuje vaš potencijalni maksimalni rezultat za 10 bodova. Odgovor, pragmatičan, je važna SAT riječ, i znači praktičan. Pljačkački znači motiviran novcem (što, ako ste znali što znači, trebali biste eliminirati). Netrajiv znači neopravdan ili teško održati (što, ako ste znali što znači, trebali biste eliminirati). Retorički znači onaj koji se odnosi na upotrebu jezika, posebno uvjerljivog jezika (što, ako ste znali što znači, trebali biste eliminirati).

Sažetak: Kao što sam naveo, ovaj je odlomak malo teži od prosjeka ali neka pitanja su iznimno teška. Kao grubi pokazatelj performansi za samo ovaj odlomak koristite sljedeću formulu:

Rezultat čitanja = 800 – 60 (praznine) – 70 (pogreške)

Dakle netko koji ostavi dva pitanja prazna i pogriješi na dva bi izgubio 120 bodova za praznine i 140 bodova za pogreške, za grubo – vrlo grubo – rezultata od 540.

Korak 3: Kad ste jednom identificirali glavnu ideju, fokusirajte se na to kako svaki sljedeći odlomak razvija tu glavnu ideju

U prvom koraku ste identificirali glavnu ideju odlomka. To se trebalo dogoditi do kraja prvog odlomka, ili do prve rečenice drugog odlomka u apsolutnom najkasnijem.

U drugom koraku ste zatim ubrzali tempo, natjeravajući sebe da ignorirate detalje što je više moguće. Odlomak može imati drugu glavnu ideju, ali na SAT-u takvi odlomci su rijetki. Podvlačite vrlo malo ako uopće, ali okružujete riječi poput ali, iako, i međutim ako ih susretnete; rečenice koje te riječi sadrže često dolaze u prilog kasnije.

Sada, u trećem koraku, vaš cilj je vidjeti što je glavna ideja svakog odlomka; njegova funkcija u cjelovitim odlomku. Svaki odlomak će razviti autorovu glavnu ideju na neki način, i jedinu stvar o kojoj brinete sad – prije nego stignete do pitanja – jest kako se svaki odlomak u cjelini slaže u odlomak u cjelini.

SAT odlomak se može razviti na samo toliko načina

Prijašnjem koraku smo razgovarali o ulozi uvodnog odlomka SAT odlomka kao onog koji predstavlja glavnu ideju ili postavlja glavnu ideju, u kojem slučaju glavna ideja bi se dogodila u prvoj rečenici drugog odlomka.

Nakon što odlomak iznese glavnu ideju, glavna ideja će biti elaborirana ili podržana. Autor može elaborirati ili podržati glavnu ideju na raznim načina, uključujući sljedeće:

• definiranje ključnog pojma
• pružanje detalja
• nudjenje primjera
• usporedba srodne ideje
• citiranje stručnjaka

Kako čitate odlomak, ne bi trebali brinuti o specifičnosti primjera, već jednostavno da se nudi primjer. Tko god prepoznate da se nudi primjer, trebali biste trčati naprijed u odlomku – usporavajući se samo kada stignete do sljedećeg primjera ili sljedećeg definicije ili kakvog drugog načina na koji autor koristi za razvoj glavne ideje.

Nakon što autor podupre glavnu ideju, budite budni za bilo koje suprotstavljene ideje ili – posebno – kvalifikacije. Ideja se kvalificira kada se njezin opseg ograniči, poput kada se upućuju na iznimke od ideje. Kvalifikacije glavne ideje gotovo uvjetno će biti uvedene s riječima za preokret smjera koje smo ranije razgovarali, "ali" biti najčešća, praćene riječima poput iako, osim, međutim, makar, i još. Kvalifikacije se ponekad uvode i s riječima i izrazima poput naravno, priznajem, ne jedini, i itd.